Oralna higijena zlatni je standard ljepote i zdravlja
Lijep osmijeh važan je čimbenik samopouzdanja, olakšava socijalne kontakte i dio je neverbalne komunikacije kojom se predstavljamo okolini
/
Građani Hrvatske europski su prvaci po broju karijesa, a i oralna higijena nije im na visokoj razini. Kako to utječe na parodontne bolesti, ali i cjelokupnu estetiku lica, pojašnjava Nataša Bota, dr. med.dent.
Lijep osmijeh važan je čimbenik samopouzdanja, olakšava socijalne kontakte i dio je neverbalne komunikacije kojom se predstavljamo okolini.
Smijeh nas oslobađa od napetosti i tjeskobe, hrani pozitivnim osjećajima te, ne manje važno, utječe na cjelokupnu estetiku lica. Na čovjeku ćemo, uz oči, prvo primijetiti lijep osmijeh, zar ne? lako je lijep osmijeh veliki adut, podaci pokazuju da su građani Hrvatske na samom europskom dnu kada je riječ o dentalnoj higijena – prvaci su po broju karijesa, zube peru u prosjeku jednom u pet dana (!), a prema KEP indeksu (zbroj brojeva karioznih, ekstrahiranih i plombiranih zuba) žene su u gorem stanju od muškaraca. Da je pravilna oralna higijena i briga o zdravlju zuba najvažnija, tj. zlatni standard kojim preveniramo sve probleme koji poslije nastaju, pa i financiranje saniranja štete, smatra i dr.med.dent. Nataša Bota.
“Svakodnevna oralna higijena obavezna je minimalno dva puta na dan. U nju ubrajamo ne samo četkanje uobičajenom četkicom za zube, nego i čišćenje međuzubnog prostora koncem ili interdentalnim četkicama. Upravo taj prostor zauzima oko 30% površine zuba i često biva zanemaren. Uz to, nužno je posjetiti stomatologa barem dva puta godišnje. Na stomatološkim pregledima vidi se je li razina oralne higijene primjerena i treba li doraditi tehniku četkanja. Važno je i profesionalno čišćenje zuba u ordinaciji kojim se uklanja nastali plak i kamenac, ali i obavlja detaljan pregled tvrdog i mekog zubnog tkiva. Time se zubno meso oslobađa od konstantnog iritansa (bakterija i plaka) koji izaziva upalu – gingivitis. Neliječeni gingivitis može dovesti do parodontitisa”, pojašnjava Nataša Bota., dr.med.dent.
Starenjem koža gubi hijaluronsku kiselinu, kolagen, potkožnu masnoću i elastičnost pa su skinboosteri ili hijaluronski fileri jedan od načina kako licu vratiti svježinu i izbrisati godine.
Doktori dentalne medicine izvrsni su poznavatelji proporcija lica, anatomije i fizionomije lica pa često estetske transformacije oralne regije završavaju uljepšavanjem usana, perioralne regije i lica.
Koliko su to gradani prepoznali kao novu uslugu u dentalnim klinikama?
“Estetska stomatologija kao grana dentalne medicine neraskidivo je povezana s estetikom lica, baš kao i ortodoncija te stomatološka protetika. Primjerice, prilikom izrade proteza ili u planiranju ortodontske terapije na licu se odreduju i gledaju iste točke kao i u estetici lica.
Korištenje botulinum toksina nije rezervirano samo za estetsku medicinu i njegova je primjena mnogo šira. Tako se može primjenjivati i u stomatologiji kao pomoć u terapiji bruksizma. Potaknulo je to logičan razvoj događaja pa danas gotovo svaka druga ordinacija dentalne medicine u svojoj ponudu ima dermalne filere i botulinum toksin”, kaže dr.med.dent. Nataša Bota, napominjući kako su doktorima dentalne medicine u fokusu prije svega zubi jer su oni kao dio koštane potpore u donjoj trećini lica ključni faktor u ukupnoj estetici lica.
Parodontne bolesti i bolesti zuba, osim na usnu šupljinu, utječu na cjelokupno zdravlje. Situacija je, doduše, i obrnuta jer različite bolesti i stanja utječu na bolesti zuba i parodonta (potpornog zubnog tkiva) te ih pospješuju.
Dijabetičari su tako, pojašnjava dr. med.dent. Nataša Bota, podložniji razvoju upala u tijelu, pa tako i upala desni. Ako zanemarimo znakove upale desni, ona se razviju u parodontnu bolest.
Redovitom i temeljitom oralnom higijenom, redovitim stomatološkim kontrolnim pregledima, raznovrsnom prehranom i općenito zdravim načinom života veće probleme u ustima, pa i gubitak zuba, možemo spriječiti.
“Nedostatak jednog ili više zuba nadomještamo raznim protetskim rješenjima. Implantati su vrlo popularni jer omogućuju nadomještanje izgubljenog zuba a da pritom nije potrebno bušenje susjednih zuba.
No implantati imaju svoje indikacije i kontraindikacije. Jedno od rješenja su i keramičke krunice te dentalni mostovi koji se sidre na vlastitim zubima.
Takva rješenja ne iziskuju kirurške zahvate i prihvatljivije su cijene, što su njihove prednosti. Uz to, svaki zub koji nije vitalan nego je liječen endodontskom procedurom trebao bi dobiti adekvatnu 7 postendodontsku opskrbu u obliku keramičke krunice. U tom je slučaju keramička kruna nužna zbog zaštite preostalog zuba”, pojašnjava dr. med.dent. Nataša Bota.
Dentalna keramika smatra se biološki najprihvatljivijim materijalom za izradu zubnih krunica i mostova. Ne sadrži metalne dijelove, a prirodnim izgledom može zavarati i najvještije oko promatrača.
“Tim se materijalom postiže izvanredna estetika jer potpuno oponaša optička svojstva prirodnih zubi, kao što su translucencija, transparencija i luminiscencija, što rezultira nadomjeskom koji se ne može razlikovati od prirodnog zuba. Osim staklokeramike, koja se uglavnom koristi za prednje zube, tu su i nove generacije monolitne cirkonij oksidne keramike”, pojašnjava ova stručnjakinja.
Cirkonij oksidna keramika, popularno zvana cirkon koji je kao materijal biokompatibilan, ne izaziva alergijske reakcije na okolnom tkivu, a zahvaljujući odličnim mehaničkim svojstvima i impresivnoj estetici, sve se češće primjenjuje u stomatološkoj protetici.
Jedan od češćih razloga javljanja pacijenata na dentalnu terapiju jest i nepravilan zagriz koji može izazvati bolove u čeljusnom zglobu zbog neravnomjerno raspoređenih sila u ustima. Posljedice neravnomjernog ili nepravilnog zagriza su otežano žvakanje ili govor, preopterećenje zuba koji su u zagrizu, kao i estetski problemi.